POJAM LJUDSKIH PRAVA

Autori

  • Boris Krivokapić Akademik Ruske akademije prirodnih nauka (Moskva); Redovni profesor, Poslovni i pravni fakultet, Univerzitet „Union – Nikola Tesla“, Beograd; Pravni fakultet Samarskog nacionalnog istraživačkog univerziteta “S.P. Koroljov” (Samara, Rusija), naučni savetnik (Institut za uporedno pravo, Beograd)

DOI:

https://doi.org/10.56461/spz17101K

Ključne reči:

Ljudska prava, Pravo ljudskih prava, Međunarodno pravo

Apstrakt

Rad ima tri dela. Prvi se bavi nazivom “ljudska prava” i onim što se pod tim podrazumeva – poseban koncept, osnovna pravno zaštićena ljudska prava i slobode, konkretna pravna rešenja, ono što se dešava u praksi, jasno defnisana ljudska prava i slobode koji pripadaju konkretnim licima odn. grupama, oblast prava kojom je regulisana materija ljudskih prava, poseban predmet koji se predaje na pravnim i srodnim fakultetima, itd. Tu je zatim ukazanona načelnu razliku između ljudskih prava i sloboda, kao i na razlikovanje ljudskih prava od nekih sličnih društvenih pojava.

U drugom delu istaknuto je da su ljudska prava vrlo složena društvena pojava. U skladu s tim dat je osvrt na njihove razne dimenzije – flozofsku, ideološku, političku, ekonomsku, socijalnu, pedagošku i pravnu.

Treći deo bavi se pravnim regulisanjem kao obaveznim delom ljudskih prava. Tu je istaknuto da nema ljudskih prava ako ona nisu pravno regulisana i objašnjeno je zašto je to tako. Ukazano je na to da pravno regulisanje znači da su ljudska prava pravno zajamčena, da njihovi titular imaju pravni osnov da zahtevaju njihovo nesmetano uživanje i, po potrebi, zaštitu odnosno da, gledano iz drugog ugla, obaveze države odnosno drugih subjekata su pravne obaveze, obavezna pravila ponašanja. Drugim rečima, nepoštovanje ili povreda ljudskih prava predstavlja kršenje prava kao objektivnog normativnog poretka, što znači da povlači pravnu odgovornost. Autor posebno ističe da u suštinskom smislu, kada je reč o ljudskim pravima, više nije u pitanju dobra volja ili diskreciona ocena odnosnih subjekata, pre svega država, već se radi o sistemu pravnih pravila unutrašnjeg i međunarodnog prava, koja se međusobno prepliću i dopunjuju.

##plugins.generic.usageStats.downloads##

##plugins.generic.usageStats.noStats##

##submission.downloads##

Objavljeno

31.01.2017

Broj časopisa

Sekcija

Originalni naučni rad