JUGOSLOVENSKI FEDERALIZAM PREMA USTAVU IZ 1974. GODINE – KONSOCIJACIJA ILI KONFEDERACIJA?

Marko S. Stanković

doi:10.56461/SPZ_25205KJ

Authors

Marko S. Stanković Associate Professor, Faculty of Law, University of Belgrade, Belgrade, Serbia. https://orcid.org/0009-0008-3952-5855

DOI:

https://doi.org/10.56461/SPZ_25205KJ

Keywords:

SFR Yugoslavia, the Constitution of 1974, federation, confederation, consociative democracy.

Abstract

The last constitution of socialist Yugoslavia, the Constitution of 1974, continued the trend that marked the evolution of Yugoslav federalism – the position of federal institutions was weakened, and the position of the republics and provinces was strengthened. All federal bodies, from the Assembly to the Constitutional Court, were formed according to the principle of parity of republics (and provinces). Our constitutional and political science has characterized such a model of federalism as the incorporation of confederal elements into the federal arrangement, while today it can be read that according to that constitution, Yugoslavia was a state of consociative democracy, according to the theory developed by Arend Lijphart. The aim of this paper is to present the basic theoretical propositions about the Yugoslav model of federal organization and examine whether such an organization can fit into the theoretical foundations of consociational democracy.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Caca, Đ. 1985. Socijalistička republika – ustavna koncepcija i praksa. U: Marković, R. (ur.), Društveno-političke zajednice u društveno-političkom sistemu SFRJ – ustavna koncepcija i praksa. Kragujevac: Centar za marksističko obrazovanje Univerziteta „Svetozar Marković” u Kragujevcu, pp. 108-116.

Delpérée, F. 2000. Le droit constitutionnel de la Belgique. Bruxelles – Paris: Bruylant.

Đorđević, J. 1985. Ustavni koncept društveno-političkih zajednica i njihova praksa. U: Marković, R. (ur.), Društveno-političke zajednice u društveno-političkom sistemu SFRJ – ustavna koncepcija i praksa. Kragujevac: Centar za marksističko obrazovanje Univerziteta „Svetozar Marković” u Kragujevcu, pp. 17-20.

Golić, D. 2020. Kolektivni šef države i sistem vlasti – bosanskohercegovačka rešenja u svetlu uporednog prava. Strani pravni život, 64(2), pp. 27-42.

Jovičić, M. 1985. Oblici teritorijalne decentralizacije državne vlasti – teorijski i uporednopravni aspekti. U: Marković, R. (ur.), Društveno-političke zajednice u društveno-političkom sistemu SFRJ – ustavna koncepcija i praksa. Kragujevac: Centar za marksističko obrazovanje Univerziteta „Svetozar Marković” u Kragujevcu, pp. 29-45.

Keil, S. 2013. Multinational Federalism in Bosnia and Herzegovina. Surrey – Burlington: Routledge.

Košutić, B. 1985. Odnosi između federacije, republika i pokrajina u oblasti zakonodavstva. U: Marković, R. (ur.), Društveno-političke zajednice u društveno-političkom sistemu SFRJ – ustavna koncepcija i praksa. Kragujevac: Centar za marksističko obrazovanje Univerziteta „Svetozar Marković” u Kragujevcu, pp. 205-220.

Lijphart, A. 1977. Democracy in Plural Societies (A Comparative Exploration). New Haven, CT: Yale University Press.

Lijphart, A. 2002. The Wave of Power-Sharing Democracy. In: Reynolds, A. (ed.), The Architecture of Democracy: Constitutional Design, Conflict Management and Democracy. Oxford: Oxford University Press, pp. 37-54.

Lukić, R. 1985. Vrste društveno-političkih zajednica (oblici državnog uređenja). U: Marković, R. (ur.), Društveno-političke zajednice u društveno-političkom sistemu SFRJ – ustavna koncepcija i praksa. Kragujevac: Centar za marksističko obrazovanje Univerziteta „Svetozar Marković” u Kragujevcu, pp. 21-28.

Mijanović, G. 1985. Odnosi između društveno-političkih zajednica. U: Marković, R. (ur.), Društveno-političke zajednice u društveno-političkom sistemu SFRJ – ustavna koncepcija i praksa. Kragujevac: Centar za marksističko obrazovanje Univerziteta „Svetozar Marković” u Kragujevcu, pp. 82-99.

Seizović, Z. 2012. Pravno-politički uzroci etno-mobilizacije. U: Aganović, A. & Gavrić, S. (ur.), Politička participacija u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, pp. 11-37.

Sokol, S. 1985. Federalizam – ustavni model i društvena zbilja. U: Marković, R. (ur.), Društveno-političke zajednice u društveno-političkom sistemu SFRJ – ustavna koncepcija i praksa. Kragujevac: Centar za marksističko obrazovanje Univerziteta „Svetozar Marković” u Kragujevcu, pp. 100-107.

Stanković, M. 2020. Preobražaji federalne države – deset rasprava o promenjenoj prirodi i suštini federalizma. Beograd: Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu.

Swenden, W. 2006. Federalism and Regionalism in Western Europe – A Comparative and Thematic Analysis. Basingstoke – New York: Palgrave Macmillan.

Vladisavljević, N. 2018. Demokratija i konsocijacija u pluralnim društvima posle rata. U: Ćurak, N. & Brand, J. (ur.), Politike izgradnje mira u regionu: opterećenja prošlosti i vizije budućnosti. Sarajevo: Fakultet političkih nauka i Forum ZFD, pp. 82-97.

Vranješ, N. 2023. Politički i pravni izazovi Republike Srpske u pristupanju Bosne i Hercegovine NATO savezu. Strani pravni život, 67(2), pp. 251-270.

Pravni izvori

Ustav FNR Jugoslavije. Službeni list FNR Jugoslavije, br. 10/1946.

Ustav SFR Jugoslavije. Službeni list SFR Jugoslavije, br. 9/1974.

Ustav SR Hrvatske. Narodne novine SR Hrvatske, br. 8/1974.

Ustav Bosne i Hercegovine, Aneks IV Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i Službeni glasnik BiH, br. 25/2009 - Amandman I. Dostupno na http://www.oscebih.org/overview/gfap/bos/annex4.asp, 22. 10. 2024.