KRIVIČNA ODGOVORNOST PRAVNIH LICA U LETONIJI - NAČELNI UVIDI, OSOBENOSTI I AKTUELNOSTI
DOI:
https://doi.org/10.5937/spz65-34728Ključne reči:
criminal law, criminal procedure, liability of legal entitiesApstrakt
Put koji su prošli letonsko normativno regulisanje i letonska krivičnopravna doktrina kako bi došli do mogućnosti primene krivičnopravnih mera protiv pravnih lica nije bio ni brz ni jednostavan. Početno stanovište je bilo da ovakva mogućnost ne bi bila u skladu sa osnovnim načelima krivičnog prava Letonije budući da, istorijski gledano, psihološko razumevanje krivice predstavlja karakteristiku letonskog prava, te se krivica opredeljuje kao psihološki stav nekog lica prema krivičnom delu, a krivica je takođe jedan od elemenata krivične odgovornosti. Stoga nije bilo jasno kako bi ovakvo određenje krivice bilo u skladu sa kažnjavanjem jedne „pravne fikcije” kao što je pravno lice u krivičnopravnom kontekstu. Način na koji je Letonija mogla da prilagodi svoje propise različitim međunarodnim normativnim dokumentima kojima je pristupila, a da istovremeno ne utiče na dominantne osnovne institute svog krivičnog prava, tražen je prilično nevoljno. Dugogodišnje diskusije dovele su do toga da su u krivično pravo uvedene prinudne mere, koje postoje izvan sistema krivičnih sankcija, a koje se mogu izreći u odnosu na pravna lica. Shodno tome, definisani su i kriterijumi za primenu tih mera na pravna lica, od kojih se kao ključni kriterijum izdvaja izvršenje krivičnog dela od strane fizičkog lica povezanog sa pravnim licem, a koje je u interesu pravnog lica ili koje je posledica nedovoljne kontrole od strane pravnog lica. Posledično, razvijene su i odgovarajuće procesne norme, kojima se pravna lica u značajnoj meri izjednačavaju sa optuženim fizičkim licima u krivičnom postupku. Iako krivičnopravni propisi kojima se omogućava primena krivičnopravnih prinudnih mera u odnosu na pravna lica postoji u Letoniji već šesnaest godina, praksa primene ovih krivičnopravnih instrumenata počela je da se razvija tek u poslednjih nekoliko godina. To je za posledicu imalo i identifikovanje određenih nedostataka u normiranju, te se već sada može pristupiti analizi koja bi poslužila za unapređenje pravnog okvira.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Baumanis, J. 2012. Piespiedu ietekmesanas lidzeklu piemerosanas process. Jurista vards, 42(741).
Brodowski, D. 2014. Minimum Procedural Rights for Corporations in Corporate Criminal Procedure. In: Brodowski, D., et al. Regulating Corporate Criminal Liability. Cham: Springer International Publishing Switzerland, pp. 211-226. https://doi.org/10.1007/978-3-319-05993-8_17
Brodowski, D. et al. 2014. Regulating Corporate Criminal Liability. Cham: Springer International Publishing Switzerland. https://doi.org/10.1007/978-3-319-05993-8
Gratkovska, I. 2005. Juridisko personu kriminalatbildibas realizacijas tiesiskie aspekti. Jurista Vards, 23(378).
Krastins, U. 2004. Vai Kriminallikuma ir vajadzigas antikonstitucionalas normas. Jurista Vards, 11(316).
Neira Pena, A. M. 2014. Corporate Criminal Liability: Tool or Obstacle to Prosecution? In: Brodowski, D. et al. (eds.), Regulating Corporate Criminal Liability. Cham: Springer International Publishing Switzerland, pp. 197-210. https://doi.org/10.1007/978-3-319-05993-8_16
Website References
FATF, 2012. Finansu darijumu darba grupas (FATF) rekomendacijas. Pienemtas FATF plenarsede 2012. gada februari. Avaialable at: https://www.fatf-gafi.org/publications/fatfrecommendations/documents/fatf-recommendations.html, (4. 10. 2021).
LRIMIC, 2020. Latvijas Republikas Iekslietu ministrijas Informacijas centra (LRIMIC) statistika par personam, kuram ir tiesibas uz aizstavibu un cietusajiem. Available at: https://www.ic.iem.gov.lv/lv/statistika-par-personam-kuram-ir-tiesibas-uz-aizstavibu-un-cietusajiem, (4. 10. 2021).
LRTM, 2021. Latvijas Republikas Tieslietu ministrijas (LRTM) likumprojekts VSS-814 “Grozijumi Kriminalprocesa likuma”. Available at: http://tap.mk.gov.lv/lv/mk/tap/?pid=40506859, (4. 10. 2021).
Meijers Committee, 2014. Note on the Council General Approach on the Directive on the presumption of innocence and the right to be present at trial. Available at: https://www.eerstekamer.nl/eu/documenteu/cm1416_note_on_the_council_general/f=/vjpqk1lo3uky.pdf, (4. 10. 2021).
Legal Sources
CETS, 1990. Council of Europe, Convention on Laundering, Search, Seizure and Confiscation of the Proceeds from Crime (CETS No. 141). Available at: https:// rm.coe.int/168007bd23, (4. 10. 2021).
CETS, 2000. Council of Europe, Criminal Law Convention on Corruption (CETS No. 173). Available at: https://rm.coe.int/168007f3f5, (4. 10. 2021).
EU Act 1995. Council Act of 26 July 1995 drawing up the Convention on the protection of the European Communities’ financial interests. OJ C 316, 27.11.95, pp. 48-95.
EU Framework Decision 2000. Council Framework Decision of 29 May 2000 on increasing protection by criminal penalties and other sanctions against counterfeiting in connection with the introduction of the euro. OJ L 140, 14.06.2000, pp. 1-3.
EU Resolution 1999. Council Resolution of 28 May 1999 on increasing protection by penal sanctions against counterfeiting in connection with the introduction of the euro. OJ C 171, 18.06.1999, pp. 1-2.
UNODC, 2000. United Nations Convention against Transnational Organized Crime. Adopted by General Assembly resolution 55/25. Available at: https://www.unodc.org/documents/treaties/UNTOC/Publications/TOC%20Convention/TOCebook-e.pdf, (4. 10. 2021).
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2022 Kristīne Strada-Rozenberga, Dr. iur., Jānis Rozenbergs, Dr. iur.

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.

