SUPLETORNI ZATVOR U EVROPSKIM ZAKONODAVSTVIMA
Apstrakt
U radu je analiziran institut zatvaranja u svrhe prinude dužnika na plaćanje novčane kazne izrečene zbog učinjenog krivičnog dela ili prekršaja. Konstatuje se da je sporna pravna priroda supletornog zatvora kao i kriminalno-politički razlozi zbog kojih se određuje. Autor upoređuje rešenja u nemačkom i francuskom zakonodavstvu i navodi iskustva u primeni supletornog zatvora u Nemačkoj, Švedskoj, Engleskoj i Velsu i Škotskoj. Nezavisno od kulturoloških osobenosti datih društava koje utiču na opredeljenje građana da plate novčanu kaznu, generalno se pokazuje efkasnijim prinudna naplata (iz zarade ili imovine dužnika) ili zamena radom u javnom interesu nego obavezna primena zatvora u svrhe prinude dužnika na plaćanje.